Barbarski novci

U zadnjih pola stoljeća pokazuju numizmatičari i sabirači sve veći interes za tzv. barbarske novce.

Barbarski novci dobili su taj naziv iz dva razloga: prvi je taj što nisu u slici i oznakama odgovarali klasičnim grčkim i rimskim monetama, već su najčešće bili bez ikakvih oznaka, a slike grubo (barbarski) izrađene uz dodatke raznih fantastičnih i nerazumljivih figura. Drugi je razlog što su ih kovali narodi (plemena) koji su nazivani barbarima.

Barbarima su nazivali stari Grci sve nehelenske narode i plemena. Kasnije su taj naziv preuzeli Rimljani za narode i plemena izvan grčko-rimskog kulturnog područja.

Već u početku 17. stoljeća, pored nalaza klasičnih novaca, nailazilo se u Francuskoj i susjednim zemljama na barbarske novce. Kako zbog svoga izgleda nisu tada bili interesantni za sabirače, dali su im naziv po prastanovnicima Francuske “galski novci” i slali ih u muzej u Pariz. Tako i danas kabinet Nacionalne biblioteke u Parizu ima najveću zbirku barbarskih novaca na svijetu.

Pretpostavka da su Gali odnosno Kelti (kako su ih nazivali Grci) bili kovači tih “barbara” pokazala se točnom. Kasnija su arheološka i numizmatička ispitivanja (pokazala da su keltska plemena u Evropi početkom 2. stolj. pr.n.e. posjedovala već izvjestan stupanj ekonomske kulture, koji je kao neminovnu potrebu sve življe trgovine nametnuo upotrebu vlastitog novca u razmjeni dobara.

Činjenica je da su Kelti bili prvi od barbara koji su kovali svoje novce.

Tko su bili Kelti ili Gali (kako su ih nazivali Rimljani) i odakle su došli?

Više na: Barbarski novci